Poreska uprava je pozivajući se na rješenje Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama donijela u oktobru rješenje kojim je godišnje poreske prijave Blaža Đukanovića, sina predsjednika države, i funkcionera DPS-a i SD-a Predraga Boškovića i Vujice Lazovića, kao i Radoja Žugića i njegove supruge Milanke, proglasila poreskom tajnom, dok je u slučaju Petra Ivanovića navela da ne posjeduje informacije. Oni su se u ovom slučaju pozvali retroaktivno na odredbu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (ZoSPI), koja nije ni postojala u vrijeme kada je MANS podnio zahtjev i žalbu. Poreska uprava je donijela novo rješenje posle tri godine koliko MANS pokušava da dođe do podataka o poreskim prijavama ovih lica za više godina.
MANS je u julu 2015. godine od Poreske uprave zatražio godišnje poreske prijave. U odgovoru na zahtjev, Poreska uprava je 15 dana kasnije saopštila da se pristup informacijama ograničava. Međutim, bez pozivanja na odredbe ZoSPI u skladu sa kojim je jedino i moguće ograničiti pristup informacijama.
Koordinator programa u MANS-u Vuk Janković kazao je za „Dan” da su na ovako spornu odluku podnijeli žalbu Agenciji, tvrdeći da je rješenje Poreske uprave nezakonito, jer je MANS kao podnosilac zahtjeva ostao uskraćen za detaljno obrazloženje zbog čega se pristup ovoj informaciji mora ograničiti. Međutim, Agencija tek poslije tri godine, u oktobru ove godine donosi odluku o ovom slučaju.
– Rješenje Poreske uprave je poništeno. Međutim, Agencija je u istom navela da je u ponovnom postupku Poreska uprava obavezna da se pozove na član 14 stav 1 tačka 6 ZoSPI kojom je predviđeno da organ vlasti može ograničiti pristup informaciji ili dijelu informacije ako je informacija poslovna ili poreska tajna u skladu sa zakonom. Ono što je sporno u ovakvoj odluci je to što se poziva na odredbu ZoSPI koja u momentu podnošenja zahtjeva, odnosno žalbe, nije ni postojala (usvojena 2017). Na ovaj način Agencija je počinila grube povrede ZoSPI, ali i međunarodnih standarda iz ove oblasti, jer je u pitanju retroaktivna primjena zakona – objašnjava Janković.
Poslednje izmjene i dopune ZoSPI predviđaju da će se postupci koji su započeti prije početka primjene ovog zakona okončati po ranijem zakonu (član 52 ZoSPI).
– Dakle, jasno je da slučajevi koji su započeti prije ovih izmjena moraju biti okončani po odredbama ranijeg zakona, što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Nedugo zatim uručeno nam je rješenje Poreske uprave kojim je ovaj organ odbio pristup informacijama, poštujući odluku Agencije da se pristup poreskim prijavama navedenih lica mora ograničiti u skladu sa članom 14 stav 1 tačka 6 ZoSPI. I na navedeno rješenje izjavili smo žalbu, ali poučeni prethodnim iskustvom, očekujemo da Agencija našu žalbu ovog puta odbije – ocijenio je Janković.
U rješenju Agencije jasno se navodi da je MANS poreske prijave za navedena lica tražio 15. jula 2015. godine, a da je Poreska uprava odbila da ih dostavi rješenjem od 31. jula iste godine. U obrazloženju rješenja Poreska uprava je tada navela da su utvrdili da se godišnje prijave poreza na dohodak Đukanovića, Boškovića, Radoja i Milanke Žugić, kao i Vujice Lazovića nalaze u njihovom posjedu, ali da se zahtjevu ne može udovoljiti jer je riječ o informacijama koje predstavljaju poresku tajnu shodno članu 16 Zakona o poreskoj administraciji. Istakli su i da su sproveli test štetnosti i utvrdili da bi objavljivanje tih podataka predstavljalo kršenje Zakona o poreskoj administraciji, što bi proizvelo nepovjerenje poreskih obveznika, što je procijenjeno kao veća šteta od javnog interesa za objavljivanje traženih informacija.
MANS se žalio na takvu odluku 3. avgusta 2015., navodeći da je objavljivanje informacija u javnom interesu, koji je primaran.
Agencija je 10. oktobra ove godine donijela rješenje, koje je potpisao predsjednik Savjeta te institucije Muhamed Đokaj u kojem se navodi da Poreska uprava nije primijenila materijalno pravo, odnosno nije 2015. primijenila zakonske odredbe koje su na snazi od 2017. godine.
Poreska uprava je nakon ovoga rješenja Agencije donijela svoje, koje je MANS-u predato 22. oktobra ove godine, gdje je ponovila da posjeduje informacije za Đukanovića, Boškovića, Žugiće i Lazovića, ali da se zahtjevu ne može „udovoljiti iz razloga što predstavlja poslovnu ili poresku tajnu”. M.S.

Dužni smo da poštujemo zakon

Iz Poreske uprave za „Dan” je saopšteno da su u predmetnim zahtjevima rješenja, i u prvostepenom, i u ponovnom postupku, zasnovana na Zakonu o poreskoj administraciji, koji shodno načelu supsidijarnosti ima pretežnu važnost u odnosu na ZoSPI, pri čemu je u oba postupka istovremeno utvrđeno i da ne postoji prevlađujući interes za objavljivanje informacije iz razloga što sadržina iste ne ukazuje na član 17 stav 1 Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Naglašavaju da Zakon o poreskoj administraciji, za Poresku upravu predstavlja leks specijalis kojim su regulisane nadležnosti i ovlašćenja u postupanju poreskog organa, te kao takav isti predstavlja primarni akt čije odredbe je Poreska uprava dužna da poštuje u svakom pojedinačnom postupku, uključujući i postupke vezane za slobodan pristup informacijama. Navedeni pravni akt u članu 16 prepoznaje institut poreske tajne,
– Imajući u vidu da je NVO MANS podnijela žalbu na predmetno rješenje Poreske uprave, te da je predmet vraćen na ponovni postupak, Poreska uprava je dana 15.10.2018.godine donijela rješenje br. 03/1-20296/2-18 kojim je odbijen zahtjev MANS-a iz razloga što je, kao i u prethodnom rješenju, utvrđeno da je riječ o informacijama koje se jednim dijelom nalaze u posjedu ovog organa i koje, po Zakonu o poreskoj administraciji predstavljaju poresku tajnu, dok se drugi dio zahtjeva odnosi na informacije koje se ne nalaze u posjedu ovog organa. Naglašavamo da Poreska uprava po svim zahtjevima postupa jednoobrazno, bez obzira na to koje lice se obraća zahtjevom i na koga se zahtjev odnosi, poštujući prioritetno odredbe Zakona o poreskoj administraciji, a zatim Zakona o SPI i ostalih propisa u čijoj primjeni učestvuje – kažu u Poreskoj upravi.

Izmjene neophodne jer je akt suprotan Ustavu

Na panelu MANS-a, ocijenjeno je da bi ZoSPI trebalo mijenjati kako bi bio efikasan i u službi građana, iako je to izazov za državnu administraciju jer je u pitanju složen projekat. Generalna direktorica Direktorata za državnu upravu Danijela Nedeljković Vukčević kazala je da je potreba za izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama evidentna i da predstoji njegovo mijenjanje, te da će se njime intenzivno baviti tokom naredne godine.
Predstavnik Agencije za zaštitu ličnih podataka Radenko Lacmanović ocijenio je da su izmjene iz 2017. bile korak unazad, te da bi rokovi za dostavljanje informacija po zahtjevu za slobodan pristup trebalo da budu produženi jedino u slučaju da se Agenciji vrati obaveza da meritorno odlučuje. Prema njegovim riječima, Zakon o slobodnom pristupu informacijama trebalo bi da djeluje stimulativno na one koji donose određene odluke i podsticajno na zaposlene u organima vlasti da odgovornije rade posao.
Urednica u dnevnim novinama „Vijesti” Mila Radulović izjavila je da su mediji obeshrabreni od kada je Agenciji ukinuta mogućnost meritornog odlučivanja. Ona smatra da nema svrhe govoriti o transparentnosti državnih organa.
Sudija Upravnog suda Ana Perović Vojinović ocijenila je da postoji napredak u oblasti slobodnog pristupa informacijama i istakla da institucije kada odbijaju zahtjeve treba tu odluku detaljno i da obrazlože.